LIAFUAN KOMPUTADOR
Liafuan komputador mai husi lian Latina katak “ COPUTARE”
ne’ebe ho signifika katak “ atu sura
ka konta “
1.
Komputer katak grupu ida husi
instrumento electroniko ne’ebe kompostu instrusaun input, instrument ne’ebe
halo prosesamento ba input no instrumento ouput nebe mak bele fo sai
informasaun no servisu otomatikamente
2.
Klasifikasaun tuir
prosesamento dadus sei fahe ba parte tolu mak hanesan tuir mai ne’e
Ø Komputer analog katak komputador ne’ebe uza ba prosesamento
dados analog ka kontinuasaun
Ø Computer Disital katak komputador ne’ebe uza ba prosesamento
dados ho digital deit
Ø Komputador Hirbrit katak konbinasaun husi komputador analog
ba komputador digital ne’ebe mak halo prosesu ba dados kualitativo
3.
Klasifikasaun komputador
tuir media fisiko sei fahe ba parte (5 ) lima
Ø Super computer
Ø Mainframe computer
Ø Mini computer
Ø Workstation computer
Ø Micro computer
4.
Klasifikasaun tuir ninia
objektivo nebe atu uza sei fahe ba rua (2)
Ø Klasifikasaun ba objektivo jeneralidade katak komputador
nebe bele uza ba nesesidade geral no bele halo servisu oin-oin
Exemplo : PC, Labtop,
Notebook nst.
Ø Komputador ba nia objektivo especialidade katak komputador
nebe mak uza deit ba nesesidade special no sei halo servisu oin ida deit.
Exemplo : komputador ba halimar
game
5.
Klasifikasaun komputador
tuir gerasaun ka historia komputador nian sei fahe ba lima (5)
Ø Gerasaun I (Primeiro) nebe mosu iha tinan 194-1959
Ø Gerasaun II (Segundo) nebe mosu iha tinan 1959-1964
Ø Gerasaun III (Terceiro) nebe mosu iha tinan 1964-1970
Ø Gerasaun IV (Quartu) nebe mosu iha tinan 1970-1990
Ø Gerasaun V(Quinto) nebe mosu iha tinan 1990 ate agora
Prosesamento dados nebe uza komputador hanaran Prosesamento
dados electroniko
Dados mak hanesan rekoila akontesimento nebe mak foti husi
realidade ida nebe mak seidauk iha signifikado ba ema nebe atu simu no sei
presisa prosesu tan.
Informasaun kastak rezultado husi prosesamento dasdos ba
formato ida nebe signifikativo liu
6.
Sirkulasaun prosesamento
dados elektroniko sei fahe ba parte (5) lima
Ø Orgination mak hanesan primeiro nebe mak sei halo
rekoilamento ba dados no seei hatama dados refere ba dokumentu baziku
Ø Input katak procesu hatama dadus ba komputador liu husi
input ka input device.
Ø Processing katak procesu processamentu dadus iha komputador
laran ho instrument procesu (processing device)
Ø Output katak procesu produsaun output husi rezultadu
processamentu dados ho instrument output (ouput device).
Ø Distribuition (distribuisaun) katak procesu halo
distribuisaun resultadu hosi output ba parte ne’ebe mak iha direitu atu hetan
ka preciza informasaun.
Ø Starege katak procesu atu rai rezultadu husi procesamentu
dadus.
7.
Estrutura (hirarquia) dadus
sei fahe ba parte haat (4)
Ø Byte : unidade ki’ik husi dados
Ø Field
Ø Record
Ø File
8.
Sistema komputador forma
husi elemento importante (3) mak hanesan
Ø Hardware mak
hanesan konponente fisiko sira nebe ita bele hare no bele kaer ho liman mak
hanesan input, prosesing no input
Ouput : prosesu produsaun ouput husi resultado prosesamentu
dados ho instrumento ouput ( ouput device) nebe sai henesan informasaun ba ema
nebe presisa exemplo, Ouput
device,Monitor,Printer, Speaker nst.
Input : Prosesu hatama dados ba komputador laran husi komponente input exemplo keyboard, mouse
nst
Ø Software mak hanesan instrumentu no programa sira nebe iha komputador
nia laran nebe bele hare maibe labele kaer ho liman
Software sei fahe ba fahe ba parte 2 mak hanesan :
·
Sistema operasaun
·
Programa aplikasaun
Sistema operasaun mak software ida nebe halo kontrolu no
halo kordenasaun hardware no programa aplikasaun sira iha komputador laran.
Sistema operasaun nia funsaun atu interpretasaun entre
hardware dan software
Exemplo
:Windows, Linux, Dos, Mac Os, nst
Programa aplikasaun mak software ida nebe bele determina
katak oinsa uza rekursu ida atu resolve problema husi ema nebe uza
komputador(user)
Exemplo :
Microsoft Office Word, Excel, Power Poin,Photosop,Acces,Visual Basic nst
Ø Brainware ( rekursu humano ) make ma nebe iha kapasidade ka rekursu
halo servisu ho komputador
Brainware sei fahe ba parte (3) tolu mak hanesan :
Ø Analizador ba sitema mak ema nebe nia funsaun atu halo estudu analiza
no kria sistema ida electronikamente tuir aplikasaun nebe user hakarak
Ø Programador maka ema nebe halo programa tuir espesialidade programa
komputador nian
Ø Operador mak ema nebe nia
funsaun ka servisu halo operasaun ba komputador. Media rai dadus iha komputador
nia laran hanaran memoria. Memoria komputador sei fahe ba rua mak hanesan
memoria internal no memoria external.
Memoria internal iha rua mak hanesan Read Only Memory (ROM)
no Random Access Memory (RAM).
ROM memory internal ne’ebe nia funsaun atu rai programa sira
ne’ebe mai hosi pabrika computer rasik no sei le’e hosi ema ne’ebe uza komputador.
RAM mak memorya internal ne’ebe nia funsaun atu rai programa
no dados bainhira komputador sei moris ka provisorio deit.
Memoria external mak memoria sira ne’ebe bele rai programa
ka dados ho durasaun tempu ne’ebe kleur, exemplu Diskette Hardisk , DVD-R,
DVD-RW, CD-R, CD-RW, Flash Disk, nst.
CD-ROOM: fatin ne’ebe atu tau CD ba komputador laran atu
koputador bele le’e dados ka programa husi CD.
Ø DOS: Disk Operation System
Ø BIOS: Basic Input Output System
Microsoft office mak programa aplikasaun ida ne’ebe halo husi kompania Microsoft
Corporation, ne’ebe kompostu husi Microsoft word , excel, power point, access,nst.
Microsoft office Word
mak programa aplikasaun
prosezamentu ba textu (word processor) ne’ebe bele halo relatorio, dokumentus,
brosura, tabela, nst.
Microsoft office Power Point mak programa aplikasaun ne’ebe
ita uza atu halo aprezentasaun.
Microsoft office excel mak programa aplikasaun ne’ebe ema
atu halo kontazen ba dados.
Jeralmente estrutura keyboard sei fahe ba parte 4:
Ø Typing keys (butaun ketik) :parte keyboard ne’ebe kompostu husi
letra,numeru no simbolu sira.
Ø Numeric Keys: parte keyboard ne’ebe kompostu husi numeru no simbolu
operasaun aritematika.
Ø Function keys: parte keyboard ne’ebe kompostu husi funsaun sira ne’ebe
espesifiku mak hanesan butaun F1 to’o
F12.
Ø Control Keys: parte keyboard ne’ebe kompostu husi butaun kontrolu ne’ebe
bele halo kontrolu ba sira seluk, hanesan home, end, insert, delete, page up, page
down, control (ctrl), alternate (alt) no
escape (esc).
Funsaun Keybord iha Microsoft office:
Ø CTRL + A : atu halo metan ka hili texu timak
Ø CTRL + B (Bold) : atu halo letra sai bukar ka mahar
Ø CTRL + C : atu kopia textu
Ø CTRL + E : atu muda paragrafu ba klaran
Ø CTRL + I (Italic) : atu halo letra hatoba tesik
Ø CTRL + J : atu halo paragrafu sorin-sorin hanesan
Ø CTRL + L : atu muda paragrafu ba sorin kruk
Ø CTRL + N: atu loke dokumentu foun
Ø CTRL + p : atu print dokumeentu sira
Ø CTRL + R : atu muda pragrafu ba sorin los (kuana)
Ø CTRL + S : (save) : untuk penympan lembar kerja
Ø CTRL + U : atu halo
lina iha textu nia okos
Ø CTRL +W : atu taka Microsoft office neebe mak aktivu hela
Ø CTRL + X : atu tesi
textu ka imagem hodi muda ba fatin seluk
Saida mak komputador?
Hori uluk kedas, procesamentu dadus ema halo ona. Ema konese deskobre ona ekipamentu mekanika no
eletronika hodi ajuda ema atu sura no halo proocesamentu dadus atu hetan
rezultadu lalais liu. Komputador hotu hotu neebe mak ita kaer no hare agora mak
hanesan evolusaun ida neebe mak naruk tebes hosi deskobrimentu ekipamentu
mekanika no eletroniku husi ema sira uluk ninian
Komputador agora dadaun iha kapasidade neebe mak la’os dseit
atu sura hanesan matematika baibain maibe bele uja atu hodi halo tan servisu
seluk neebe kompleksu liu tan
Istoria komputador tuir periodu ninian :
Ø Makina sura tradisional no kalkulador mekanika
Ø Komputador jerasaun dahuluk
Ø Komputador jerasaun daruak
Ø Komputador jerasaun datoluk
Ø Komputador jerasaun dahaat
Ø Komputador jerasaun dalimak
1.Jerasaun komputador
dahuluk (1946-1959)
Ho akontesimentu funu mundial daruak, nasaun sira ne’ebe mak
envolve iha funu ida ne’e esforsu an atu dezemvolve potensia ne’ebe mak
komputador iha.
Ho ida ne’e aumenta orsamentu para atu dezemvolve komputador
no atu aselera procesu komputador nian.
(1) Colassus
(2) Mark I
(3) ENIAC
(4) EDVAC
(5) UNIVAV I
Karakteristika komputador jerasaun dahuluk nian mak hanesan
tuir mai ne’e:
·
Uza tubu vakuu/vacuum tube
(Komputador iha tempu ne’eba ho tamanu boot deit)
·
Uza cilindru
magnetiku/Magnetic cylinder atu salva ka
rai dadus
·
Instrusaun operasaun halo
ho espesffiku atu halo servisu ruma
·
Komputador ida-idak iha
kodigu biner ne’ebe mak la hanesan,ne’e mak ita bolu dehan “Lian makina”
(machine language). Ho ida ne’e susar itoan atu halo programa iha komputador no
limite nia velosidade
2.Jerasaun Komputador
daruak (1959-1964) Stretch no LARC.
Mákina dahuluk ne’ebe mak utiliza teknolojia foun ida ne’e
mak hanesan supercomputador. IBM
halo supercomputador dahuluk ho naran Stretch,
no Sprery Rand halo komputador ho naran LARC.
Komputador sira ne’e dezemvolve atu uza ba iha laboratorio energia atomic nian,
bele manipula dadus barak, kapasidade ida ne’ebe mak investigador atomica sira
preciza tebes. Makina ida ne’e karu no kompleksu tebes ba necessidade
kpmputasaun negosiu nian.
Iha deit komputador
LARC rua mak monta no uza : ida iha LAWRENCE
Radiation Labs iha Livermore,
California, no ida seluk iha US Navy Research and Development Center iha
Washington D.C. Komputador jerasaun daruak troka ‘’lian makina’’ (machine language) ba iha ‘’lian
montajen’’ (assembly language) . ‘’Lian montajem’’ (assembly language) mak hanesan lian ida ne’ebe mak uza abreviatura
hodi troka kodigu biner.
Iha inicio tinan 1960, komesa mosu komputador jerasaun
daruak ne’ebe mak sucessu iha area negosiu nian , iha universidade no mos iha
governu. Komputador jerasaun daruak ne’e totalmente uza tranjitor. Komputador
ida ne’e mos uza komponente sira ne’ebe bele halo asosiadu ho komputador sira
agora nian: impresora, salva ka rai iha disko, memoria, sistema operasaun no
mos programa.
Karakteristika komputador iha jerasaun daruak:
Ø Tamanhu ki’ik tamba
uza transistor.
Ø Dezemvolvimentu iha memoria nukleu magnetiku hodi ajuda
dezemvolvimentu koputador jerasaun daruak ho tamanhu ki’ik ,lalais, bele
ekonomiza enerjia duke jerasaun dahuluk.
Ø Troka husi lian makina (machine
language) ba iha lian montajem (assembly
language) .
Ø Mosu lian programasaun COBOL no FORTRAN.
3.Komputador jerasaun
datoluk (1964-1970).
Maski transistor iha buat barak ne’ebe mak diak liu tubu vakuu/Vacuum tube, maibe trazistor
hamosu manas maka’as tebes, iha potensia bele estraga parte internal komputador
ninian.
Fatuk quartzo (quartz
rock) mak sei halakon problema ida ne’e . Jack Kilby, enzineiru ida husi
instrumentu Texas ninian, dezemvolve sirkuitu integradu (IC: integrated circuit) iha tinan 1958.Sirkuitu integradu (IC) halo
kombinasaun entre komponente elektroniku iha disko siliciu (silicon disk) ki’ik ne’ebe mak halo husi
rai-henek quartzu (quartz sand).
Depois husi ida ne’e , matenek sira konsege hatama
komponente barak ba iha uniku chip
ida ne’ebe mak ita bolu dehan semikondutor
. Rezultadu koputador ho tamanhu
ki’ik tan deit tamba komponente hot-hotu hatama iha chip ida deit . Progresu seluk husi komputador jerasaun datoluk mak
uza sistema operasaun (operating system) ne’ebe mak permite
makina hala’o programa oi-oin ne’ebe mak la hanesan dala ida deit ho programa
principal ida ne’ebe mak halo monitorizasaun
no koordena ho memoria komputador
ninian.
Karakteristika koputador iha jerasaun datoluk nian:
Ø Uza sirkuitu integradu (IC : integrated circuit) .
Ø Tamanu komputador ki’ik
Ø Uza sistema operasional
Jerasaun komputador dahaat
(1979 ate agora)
Depois halo tiha circuitu integradu (ic : integrated
circuit), objetivu dezemvolvimentu sai klaru liu tan, mak hanesan : halo ki’ik
liu tan circuitu no komponente eletriku. Large scale integration (LSI), bele
karega atus ba atus komponente eletroniku iha “chip” ida nia laran. Iha tinan
1980 “Very large scale integration” (VLSI), karega rihun ba rihun iha “chip”
uniku ida mesak. UltraLarge scale integration (ULSI) aumenta numeru ne’e to’o
milaun ida “chip” ida nia laran. Ho kapasidade aumenta komponente barak iha
“chip” ida nia laran atu sai chip ida ne’ebe mak sai ki’ik liu tan, bele
haki’ik tan presu tamanu komputador nian. Ho ida nee bele aumenta poder
servisu, eficiensia no konfiablidade.
Chip intel 4004 ne’ebe mak nia produsaun iha tinan 1971,
lori procesu ba iha circuitu integradu (IC : integrated circuit) ne’ebe mak tau
komponente hotu husi komputador nian
(unidade central procesamentu nian (CPU : central processing unit), memoria, kontrolador
input/output) iha “chip” ida ne’ebe mak ki’ik tebes.
Antes ne’e, IC ema produz para atu halo servisu espesifiku liu. Maibe agora, bele produz microprocesor ida no halo
programasaun para bele fo satisfeitu ba buat hotu ne’ebe mak ita hakarak.
Lakleur deit, ekipamentu uma kain nian mak hanesan “microwave” oven”, television
no kareta ho “eletronic fuel infection halo ba mikroprocesor.
Ho dezemvolvimentu komputador hanesan ne’e, fo oportunidade
ba ema baibain mos atu bele uza komputador. Komputador laos deit ona atu uza
iha kompaña bo’ot sira ka servisu fatin deit , iha tinan 1970 nia klaran nia
laran montador komputador oferese komputador iha publiku komputador sira ne’e
mak ita bolu dehan minicomputer sira
fa’an ho pakote software ne’ebe mak
fasil ba ema ne’ebe mak foun ba uza komputador software ne’ebe mak konesidu iha tempu neba mak programa word prosesing no spreadshet. Iha inicio tinan 1980, jogo video (video game) mak hanesan Atari
2600, dada konsumidores sira nian atensaun ba iha komputador ne’ebe mak
avansadu no bele halo programa.
Iha tinan 1981 IBM introduz maneira utilize Personal Computador ( PC) iha uma
servisu fatin no eskola Numero PC ne’ebe
mak uza aumenta husi unidade milaun 2 iha tinan 1981 sae to’o unidade milaun
5.5 iha tinan 1982. Depois tinan sanulu millaun 65 PC mak ema uza ona liu husi
komputador ida ne’ebe mak tau iha mesa leten ( desktop komputador ) sai
komputador ida ne’ebe mak bele tau iha
pasta laran ( laptop ) iha mos komputador nebe mak bele ita bele kaer ho
liman ( palmtop)
IBM kompete ho Apple Macintosh iha merkado komputador maibe nia kompeitor seluk sei uza ho base
textu Apple Macintosh mos mak halo promosaun oinsa atu uza “ muse” ho lian
tetun karik dehan laho......
0 komentar:
Posting Komentar