LightBlog

Jumat, 15 Maret 2019

Lia-Fuan Komputador


LIAFUAN KOMPUTADOR




Liafuan komputador mai husi lian Latina katak “ COPUTARE” ne’ebe ho signifika    katak “ atu sura ka konta “
1.      Komputer katak grupu ida husi instrumento electroniko ne’ebe kompostu instrusaun input, instrument ne’ebe halo prosesamento ba input no instrumento ouput nebe mak bele fo sai informasaun no servisu otomatikamente
2.      Klasifikasaun tuir prosesamento dadus sei fahe ba parte tolu mak hanesan tuir mai ne’e
Ø  Komputer analog katak komputador ne’ebe uza ba prosesamento dados analog ka kontinuasaun
Ø  Computer Disital katak komputador ne’ebe uza ba prosesamento dados ho digital deit
Ø  Komputador Hirbrit katak konbinasaun husi komputador analog ba komputador digital ne’ebe mak halo prosesu ba dados kualitativo
3.      Klasifikasaun komputador tuir media fisiko sei fahe ba parte (5 ) lima  
Ø  Super computer
Ø  Mainframe computer
Ø  Mini computer
Ø  Workstation computer
Ø  Micro computer
4.      Klasifikasaun tuir ninia objektivo nebe atu uza sei fahe ba rua (2)
Ø  Klasifikasaun ba objektivo jeneralidade katak komputador nebe bele uza ba nesesidade geral no bele halo servisu oin-oin
Exemplo : PC, Labtop, Notebook nst.
Ø  Komputador ba nia objektivo especialidade katak komputador nebe mak uza deit ba nesesidade special no sei halo servisu oin ida deit.
             Exemplo : komputador ba halimar game
5.      Klasifikasaun komputador tuir gerasaun ka historia komputador nian sei fahe ba lima (5)
Ø  Gerasaun I (Primeiro) nebe mosu iha tinan 194-1959
Ø  Gerasaun II (Segundo) nebe mosu iha tinan 1959-1964
Ø  Gerasaun III (Terceiro) nebe mosu iha tinan 1964-1970
Ø  Gerasaun IV (Quartu) nebe mosu iha tinan 1970-1990
Ø  Gerasaun V(Quinto) nebe mosu iha tinan 1990 ate agora
Prosesamento dados nebe uza komputador hanaran Prosesamento dados electroniko
Dados mak hanesan rekoila akontesimento nebe mak foti husi realidade ida nebe mak seidauk iha signifikado ba ema nebe atu simu no sei presisa prosesu tan.
Informasaun kastak rezultado husi prosesamento dasdos ba formato ida nebe signifikativo liu
6.      Sirkulasaun prosesamento dados elektroniko sei fahe ba parte (5) lima
Ø  Orgination mak hanesan primeiro nebe mak sei halo rekoilamento ba dados no seei hatama dados refere ba dokumentu baziku
Ø  Input katak procesu hatama dadus ba komputador liu husi input ka input device.
Ø  Processing katak procesu processamentu dadus iha komputador laran ho instrument procesu (processing device)
Ø  Output katak procesu produsaun output husi rezultadu processamentu dados ho instrument output (ouput device).
Ø  Distribuition (distribuisaun) katak procesu halo distribuisaun resultadu hosi output ba parte ne’ebe mak iha direitu atu hetan ka preciza informasaun.
Ø  Starege katak procesu atu rai rezultadu husi procesamentu dadus.

7.      Estrutura (hirarquia) dadus sei fahe ba parte haat (4)
Ø  Byte : unidade ki’ik husi dados
Ø  Field
Ø  Record
Ø  File
8.      Sistema komputador forma husi elemento importante (3) mak hanesan
Ø  Hardware  mak hanesan konponente fisiko sira nebe ita bele hare no bele kaer ho liman mak hanesan input, prosesing  no input
Ouput : prosesu produsaun ouput husi resultado prosesamentu dados ho instrumento ouput ( ouput device) nebe sai henesan informasaun ba ema nebe presisa  exemplo, Ouput device,Monitor,Printer, Speaker nst.
Input : Prosesu hatama dados ba komputador laran  husi komponente input exemplo keyboard, mouse nst
Ø  Software mak hanesan instrumentu no programa sira nebe iha komputador nia laran nebe bele hare maibe labele kaer ho liman
Software sei fahe ba fahe ba parte 2 mak hanesan :
·         Sistema operasaun
·         Programa aplikasaun
Sistema operasaun mak software ida nebe halo kontrolu no halo kordenasaun hardware no programa aplikasaun sira iha komputador laran.
Sistema operasaun nia funsaun atu interpretasaun entre hardware dan software
            Exemplo :Windows, Linux, Dos, Mac Os, nst
Programa aplikasaun mak software ida nebe bele determina katak oinsa uza rekursu ida atu resolve problema husi ema nebe uza komputador(user)
       Exemplo : Microsoft Office Word, Excel, Power Poin,Photosop,Acces,Visual Basic nst
Ø  Brainware ( rekursu humano ) make ma nebe iha kapasidade ka rekursu halo servisu ho komputador
Brainware sei fahe ba parte (3) tolu mak hanesan :
Ø  Analizador ba sitema mak ema nebe nia funsaun atu halo estudu analiza no kria sistema ida electronikamente tuir aplikasaun nebe user hakarak
Ø  Programador maka ema nebe halo programa tuir espesialidade programa komputador nian
Ø  Operador  mak ema nebe nia funsaun ka servisu halo operasaun ba komputador. Media rai dadus iha komputador nia laran hanaran memoria. Memoria komputador sei fahe ba rua mak hanesan memoria internal no memoria external.
Memoria internal iha rua mak hanesan Read Only Memory (ROM) no Random Access Memory (RAM).
ROM memory internal ne’ebe nia funsaun atu rai programa sira ne’ebe mai hosi pabrika computer rasik no sei le’e hosi  ema ne’ebe uza komputador.
RAM mak memorya internal ne’ebe nia funsaun atu rai programa no dados bainhira komputador sei moris ka provisorio deit.
Memoria external mak memoria sira ne’ebe bele rai programa ka dados ho durasaun tempu ne’ebe kleur, exemplu Diskette Hardisk , DVD-R, DVD-RW, CD-R, CD-RW, Flash Disk, nst.
CD-ROOM: fatin ne’ebe atu tau CD ba komputador laran atu koputador bele le’e dados ka programa husi CD.
Ø  DOS: Disk Operation System
Ø  BIOS: Basic Input Output System
Microsoft office mak programa aplikasaun  ida ne’ebe halo husi kompania Microsoft Corporation, ne’ebe kompostu husi Microsoft word , excel, power point, access,nst.
Microsoft office Word  mak  programa aplikasaun prosezamentu ba textu (word processor) ne’ebe bele halo relatorio, dokumentus, brosura, tabela, nst.
Microsoft office Power Point mak programa aplikasaun ne’ebe ita uza atu halo aprezentasaun.
Microsoft office excel mak programa aplikasaun ne’ebe ema atu halo kontazen ba dados.
Jeralmente estrutura keyboard sei fahe ba parte 4:
Ø  Typing keys (butaun ketik) :parte keyboard ne’ebe kompostu husi letra,numeru no simbolu sira.
Ø  Numeric Keys: parte keyboard ne’ebe kompostu husi numeru no simbolu operasaun aritematika.
Ø  Function keys: parte keyboard ne’ebe kompostu husi funsaun sira ne’ebe espesifiku  mak hanesan butaun F1 to’o F12.
Ø  Control Keys: parte keyboard ne’ebe kompostu husi butaun kontrolu ne’ebe bele halo kontrolu ba sira seluk, hanesan home, end, insert, delete, page up, page down, control (ctrl), alternate (alt)  no escape (esc).
Funsaun Keybord iha Microsoft office:
Ø  CTRL + A : atu halo metan ka hili texu timak
Ø  CTRL + B (Bold) : atu halo letra sai bukar ka mahar
Ø  CTRL + C : atu kopia textu
Ø  CTRL + E : atu muda paragrafu ba klaran
Ø  CTRL + I (Italic) : atu halo letra hatoba tesik
Ø  CTRL + J : atu halo paragrafu sorin-sorin hanesan
Ø  CTRL + L : atu muda paragrafu ba sorin kruk
Ø  CTRL + N: atu loke dokumentu foun
Ø  CTRL + p : atu print dokumeentu sira
Ø  CTRL + R : atu muda pragrafu ba sorin los (kuana)
Ø  CTRL + S : (save) : untuk penympan lembar kerja
Ø  CTRL + U : atu halo  lina iha textu nia okos
Ø  CTRL +W : atu taka Microsoft office neebe mak aktivu hela
Ø  CTRL + X  : atu tesi textu ka imagem hodi muda ba fatin seluk
Saida mak komputador?
Hori uluk kedas, procesamentu dadus ema halo  ona. Ema konese  deskobre ona ekipamentu mekanika no eletronika hodi ajuda ema atu sura no halo proocesamentu dadus atu hetan rezultadu lalais liu. Komputador hotu hotu neebe mak ita kaer no hare agora mak hanesan evolusaun ida neebe mak naruk tebes hosi deskobrimentu ekipamentu mekanika no eletroniku husi ema sira uluk ninian
Komputador agora dadaun iha kapasidade neebe mak la’os dseit atu sura hanesan matematika baibain maibe bele uja atu hodi halo tan servisu seluk neebe kompleksu liu tan
Istoria komputador tuir periodu ninian :
Ø  Makina sura tradisional no kalkulador mekanika
Ø  Komputador jerasaun dahuluk
Ø  Komputador jerasaun daruak
Ø  Komputador jerasaun datoluk
Ø  Komputador jerasaun dahaat
Ø  Komputador jerasaun dalimak
1.Jerasaun komputador dahuluk (1946-1959)
Ho akontesimentu funu mundial daruak, nasaun sira ne’ebe mak envolve iha funu ida ne’e esforsu an atu dezemvolve potensia ne’ebe mak komputador iha.
Ho ida ne’e aumenta orsamentu para atu dezemvolve komputador no atu aselera procesu komputador nian.
(1)  Colassus
(2)  Mark I
(3)  ENIAC
(4)  EDVAC
(5)  UNIVAV I
Karakteristika komputador jerasaun dahuluk nian mak hanesan tuir mai ne’e:
·         Uza tubu vakuu/vacuum tube (Komputador iha tempu ne’eba ho tamanu boot deit)
·         Uza cilindru magnetiku/Magnetic cylinder  atu salva ka rai dadus
·         Instrusaun operasaun halo ho espesffiku atu halo servisu ruma
·         Komputador ida-idak iha kodigu biner ne’ebe mak la hanesan,ne’e mak ita bolu dehan “Lian makina” (machine language). Ho ida ne’e susar itoan atu halo programa iha komputador no limite nia velosidade
2.Jerasaun Komputador daruak (1959-1964) Stretch no LARC.
Mákina dahuluk ne’ebe mak utiliza teknolojia foun ida ne’e mak hanesan supercomputador. IBM halo supercomputador dahuluk ho naran Stretch, no Sprery Rand halo komputador ho naran LARC. Komputador sira ne’e dezemvolve atu uza ba iha laboratorio energia atomic nian, bele manipula dadus barak, kapasidade ida ne’ebe mak investigador atomica sira preciza tebes. Makina ida ne’e karu no kompleksu tebes ba necessidade kpmputasaun negosiu nian.
Iha deit komputador  LARC rua mak monta no uza : ida iha LAWRENCE Radiation Labs iha Livermore, California, no ida seluk iha  US Navy Research and Development Center iha Washington D.C. Komputador jerasaun daruak troka ‘’lian makina’’ (machine language) ba iha ‘’lian montajen’’ (assembly language) . ‘’Lian montajem’’ (assembly language) mak hanesan lian ida ne’ebe mak uza abreviatura hodi troka kodigu biner.
Iha inicio tinan 1960, komesa mosu komputador jerasaun daruak ne’ebe mak sucessu iha area negosiu nian , iha universidade no mos iha governu. Komputador jerasaun daruak ne’e totalmente uza tranjitor. Komputador ida ne’e mos uza komponente sira ne’ebe bele halo asosiadu ho komputador sira agora nian: impresora, salva ka rai iha disko, memoria, sistema operasaun no mos programa.

Karakteristika komputador iha jerasaun daruak:
Ø  Tamanhu ki’ik  tamba uza transistor.
Ø  Dezemvolvimentu iha memoria nukleu magnetiku hodi ajuda dezemvolvimentu koputador jerasaun daruak ho tamanhu ki’ik ,lalais, bele ekonomiza enerjia duke jerasaun dahuluk.
Ø  Troka husi lian makina (machine language) ba iha lian montajem (assembly language) .
Ø  Mosu lian programasaun COBOL no FORTRAN.
3.Komputador jerasaun datoluk  (1964-1970).
Maski transistor iha buat barak ne’ebe mak diak liu tubu vakuu/Vacuum tube, maibe trazistor hamosu manas maka’as tebes, iha potensia bele estraga parte internal komputador ninian.
Fatuk quartzo (quartz rock) mak sei halakon problema ida ne’e . Jack Kilby, enzineiru ida husi instrumentu Texas ninian, dezemvolve sirkuitu integradu (IC: integrated circuit) iha tinan 1958.Sirkuitu integradu (IC) halo kombinasaun entre komponente elektroniku iha disko siliciu (silicon disk) ki’ik ne’ebe mak halo husi rai-henek quartzu (quartz sand).
Depois husi ida ne’e , matenek sira konsege hatama komponente barak ba iha uniku chip ida ne’ebe mak ita bolu dehan semikondutor .  Rezultadu koputador ho tamanhu ki’ik tan deit tamba komponente hot-hotu hatama iha chip ida deit . Progresu seluk husi komputador jerasaun datoluk mak uza sistema operasaun  (operating system) ne’ebe mak permite makina hala’o programa oi-oin ne’ebe mak la hanesan dala ida deit ho programa principal ida ne’ebe mak halo monitorizasaun  no koordena ho memoria  komputador ninian.
Karakteristika koputador iha jerasaun datoluk nian:
Ø  Uza sirkuitu integradu (IC : integrated circuit) .
Ø  Tamanu komputador ki’ik
Ø  Uza sistema operasional
Jerasaun komputador dahaat (1979 ate agora)
Depois halo tiha circuitu integradu (ic : integrated circuit), objetivu dezemvolvimentu sai klaru liu tan, mak hanesan : halo ki’ik liu tan circuitu no komponente eletriku. Large scale integration (LSI), bele karega atus ba atus komponente eletroniku iha “chip” ida nia laran. Iha tinan 1980 “Very large scale integration” (VLSI), karega rihun ba rihun iha “chip” uniku ida mesak. UltraLarge scale integration (ULSI) aumenta numeru ne’e to’o milaun ida “chip” ida nia laran. Ho kapasidade aumenta komponente barak iha “chip” ida nia laran atu sai chip ida ne’ebe mak sai ki’ik liu tan, bele haki’ik tan presu tamanu komputador nian. Ho ida nee bele aumenta poder servisu, eficiensia no konfiablidade.
Chip intel 4004 ne’ebe mak nia produsaun iha tinan 1971, lori procesu ba iha circuitu integradu (IC : integrated circuit) ne’ebe mak tau komponente hotu husi komputador nian  (unidade central procesamentu nian (CPU : central  processing unit), memoria, kontrolador input/output) iha “chip” ida ne’ebe mak ki’ik tebes.
Antes ne’e, IC ema produz para atu halo servisu espesifiku liu. Maibe agora, bele produz microprocesor ida no halo programasaun para bele fo satisfeitu ba buat hotu ne’ebe mak ita hakarak. Lakleur deit, ekipamentu uma kain nian mak hanesan “microwave” oven”, television no kareta ho “eletronic fuel infection halo ba mikroprocesor.
Ho dezemvolvimentu komputador hanesan ne’e, fo oportunidade ba ema baibain mos atu bele uza komputador. Komputador laos deit ona atu uza iha kompaña bo’ot sira ka servisu fatin deit , iha tinan 1970 nia klaran nia laran montador komputador oferese komputador iha publiku komputador sira ne’e mak ita bolu dehan minicomputer sira fa’an ho pakote software ne’ebe mak fasil ba ema ne’ebe mak foun ba uza komputador software ne’ebe mak konesidu iha tempu neba mak programa word prosesing no spreadshet. Iha inicio tinan 1980, jogo video (video game) mak hanesan Atari 2600, dada konsumidores sira nian atensaun ba iha komputador ne’ebe mak avansadu no bele halo programa.
Iha tinan 1981 IBM introduz maneira utilize Personal Computador ( PC) iha uma servisu fatin no eskola Numero PC  ne’ebe mak uza aumenta husi unidade milaun 2 iha tinan 1981 sae to’o unidade milaun 5.5 iha tinan 1982. Depois tinan sanulu millaun 65 PC mak ema uza ona liu husi komputador ida ne’ebe mak tau iha mesa leten ( desktop komputador ) sai komputador ida ne’ebe mak bele tau iha  pasta laran ( laptop ) iha mos komputador nebe mak bele ita bele kaer ho liman ( palmtop)
IBM kompete ho Apple Macintosh iha merkado komputador  maibe nia kompeitor seluk sei uza ho base textu Apple Macintosh mos mak halo promosaun oinsa atu uza “ muse” ho lian tetun karik dehan laho......

0 komentar:

Posting Komentar